1. Koja je uloga civilnog društva u procesima evropskih integracija?

Civilno društvo ima važnu ulogu u izradi i primeni politika, posebno u okviru procesa evropskih integracija. Važnost saradnje sa civilnim društvom je istaknuta uvo?enjem ?lana 11 u Lisabonski ugovor Evropske unije u kojem se navodi važnost civilnog dijaloga kao i uslovljavanje od strane EU za države Zapadnog Balkana da podstaknu ovaj dijalog na na?in da civilno društvo vrši svoju ulogu u ovom procesu i da pove?a nivo demokratskog predstavljanja društva.

Na Kosovu se u?eš?e civilnog društva u procese evropskih integracija razvija u dve platforme, a to su saradnja civlnog društva sa institucijama EU i civilno društvo- lokalne institucije.

2. Koji mehanizmi EU-a su otvoreni za organizacije civilnog društva na Kosovu?

Glavni mehanizmi saradnje izme?u organizacija civilnog društva i institucija EU na Kosovu jesu: Dijalog o procesu Stabilizacije i Pridruživanja (SAPD), Evropski instrument za demokratiju i Ljudska Prava (EIDHR), IPA Instrument EU za predpristupnu pomo? i doprinos OCD-a Izveštaju o napretku.

3. Šta predstavlja Dijalog o procesu stabilizacije i pridruživanja?

Komunikacijom “Kosovo – Ispunjavanje Evropske perspektive”, odobrenom od strane Komisije u novembru 2009. godine je zapo?et intenzivan politi?ki dijalog, Dijalog o procesu stabilizacije i pridruživanju. U okviru DpSP se održavaju politi?ki i tehni?ki sastanci da prate i nadgledaju reforme Kosova i proces približavanja EU, a posebno u vezi sa podvu?enim prioritetima u Evropskom partnerstvu odobrenom od strane Saveta Evrope 18. februara 2008. godine. Sastanci o Dijalogu PSP-a su predvo?eni od strane Evropske Komisije i Vlade Kosova. Svaki sastanak rezultira kasnijim zajedni?ki dogovorenim aktivnostima koje se moraju preduzeti od strane kosovskih vlasti. Plenarni sastanci dijaloga o SAp-u se održavaju jednom godišnje. Do sada je organizovano na desetine sastanaka u cilju produbljivanja tehni?kih dogovora u oblasti pravde, slobodi i bezbednosti; inovaciji, informacionom društvu, i socijalnim politikama; trgovini; unutrašnjem tržištu i konkurenciji; poljoprivredi i ribarstvu; transport, sredini, energiji i regionalnom razvoju; ekonomskom razvoju. Sektorski sastanci dijaloga PSP-a se održavaju jednom godišnje u Prištini ili u Briselu. Vreme izme?u sastanaka omogu?ava primenu preporuka i aktivnosti o kojima je usaglašeno mišljenje.

4. Koji su mehanizmi Vlade Kosova otvoreni za civilno društvo na Kosovu?

Glavni mehanizmi Vlade Kosova koji su otvoreni za civilno društvo su: 1) Nacionalni savet za evropske integracije koji predvodi Predsedništvo; 2) Operativna grupa (task force) za evropske integracije predvo?ena Ministarstvom za evropske integracije; 3) Komisija za evropske integracije Skupštine Kosova; 4) Ministarstvo Evropskih integracija, uglavnom za programiranje finansijske pomo?i i primenu projekata iz oblasti obrazovanja, komunikacije i informacije.

5. Koja je uloga Nacionalnog saveta za evropske integracije?

Nacionalni savet za evropske integracije predvo?en od strane Predsedništva (NCEI) je konsultativan i koordinacioni forum koji ima za cilj formulisanje nacionalnih sporazumnih politika Republike Kosovo za evropske integracije, olakšavaju?i koordinaciju aktivnosti svih strana koje su uklju?ene. Savet je oformljen i predvo?en od strane Predsednice Kosova. U ovoj strukturi je civilno društvo predstavljeno sa tri ?lana. Predstavnici civilnog društva su izabrani nakon otvorenog procesa imenovanja. Tri predstavnika civilnog društva dolaze iz organizacija koje imaju iskustvo i projekte iz oblasti evropskih integracija, kao što su Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) i Kosovska Fondacija za otvoreno društvo (KFOS) ili predstavljaju mrežu sa uticajem na Kosovu kao što je Platforma Civikos.

6. Koja je uloga Operativne grupe za evropske integracije?

Operativna grupa za evropske integracije je nacionalni mehanizam razvoja koncenzusa koji ima za cilj da okupi razli?ite stru?njake iz svih vladinih i nevladinih struktura u zemlji sa ciljem sveobuhvatne diskusije i analize trenutnog stanja, kao i o izazovima koje treba rešiti u okviru procesa evropskih integracija. Namera operativne grupe je da pove?a napore i angažovanje putem u?eš?a i doprinosom svih zainteresovanih strana u vladi, politici, akademskom životu, civilnom društvu, medijima, i drugima od interesa za procese evropskih integracija. Ovo se doga?a putem organizovanja rada u 7 tematskih okruglih stolova. U ovoj strukturi se pozivaju predstavnici civilnog društva na osnovu njihove stru?nosti u odre?enim oblastima s ciljem da doprinesu i predstave pitanja koja treba rešiti, dok se neki tematski okrugli stolovi predvode od strane stru?njaka koji dolaze iz civilnog društva. Zasnivaju?i se na izazovima koji proizilaze iz tematskih okruglih stolova, operativna grupa ?e do?i do konkretnih preporuka o strateškim politikama u vezi procesa evropskih integracija. Glavni cilj operativne grupe jeste razvoj Nacionalne strategije za evropske integracije.

7. Kako je civilno društvo uklju?eno u programe IPA i EIDHR?

Instrument za pretpristupnu pomo? (IPA) je instrument Evropske Komisije koji ima za cilj tehni?ku asistenciju usmerenu državama sa perspektivom za u?lanjenje. Kancelarija EU na Kosovu konsultuje OCD-e za opis projekata putem jedne Zajedni?ke komisije nadgledanja da bi se osigurala najve?a efikasnost pomo?i i izbegavanje duplikacija. Tako?e, civilno društvo se konsultuje i tokom programiranja Indikativnog dokumenta za višegodišnje planiranje (MIPD) kao i Godišnjih planova za asistenciju od strane IPA za Kosovo i tako?e direktne asistencije za civilno društvo bilo preko IPA ili regionalnog ili kosovskog instrumenta EIDHR.

8. Šta predstavlja Izveštaj o napretku Evropske Komisije i koji je doprinos civilnog društva u izradi izveštaja Evropske Komisije o napretku za Kosovo?

Izveštaji o napretku se donose od strane Evropske Komisije za svaku državu Zapadnog Balkana uklju?enu u Proces stabilizacije i pridruživanju. Ovi izveštaji opisuju odnos izme?u država Zapadnog Balkana i Evropske unije. Ove izveštaje Evropska Komisija uglavnom donosi u jesen svake godine. Izveštaji su odraz jednogodišnjih dostignu?a, neuspeha i izazova reformi koji proizilaze iz Kopenhaških kriterijuma, zna?i politi?kih, ekonomskih kriterijuma i evropskih standarda. Ovim Izveštajem o napretku se vrši razmatranje kapaciteta država koje imaju za cilj ?lanstvo u EU po pitanju ispunjenja evropskih standarda što zna?i uskla?ivanje njenih zakona i politika sa onima iz Acquis Communautaire EU. Napredak za svaku državu u Zapadnom Balkanu se meri na osnovu donešenih odluka, usvojenih zakona, i sprovedenih mera. S ciljem obezbe?enja podjednakog pristupa, zakoni ili mere koje su u pripremi ili ?ekaju na usvajanje ne?e biti uzete u obzir. Ovaj pristup govori o podjednakom tretmanu i objektivnoj proceni za sve zemlje. Izveštaji o napretku se pišu za svaku zemlju Zapadnog Balkana posebno i imaju istu strukturu. Izveštaji analiziraju politi?ku situaciju ovih zemalja što se ti?e slede?ih oblasti: funkcionisanje institucija, demokratija, vladavina prava, ljudska prava, zaštita manjina, regionalna pitanja, ekonomske reforme, finansijske reforme i one iz sektorijalnih oblasti EU.

9. Od kojih programa za zajednice ima koristi civilno društvo na Kosovu?